Julijana Nozomi i Đejun Li zadiru duboko u psihološke i emocionalne podtokove savremenog društva, koristeći medije slikarstva i filma, kako bi ispitali nevidljivu, ali razornu težinu modernog života. Njihovi radovi tematski se susreću oko mentalnog zdravlja, društvene otuđenosti i borbe pojedinca za samorazumevanje i oslobođenje unutar sistema koji podstiču konformizam, ubrzanje i izolaciju. Ideja emocionalnog pritiska koji se polako taloži i povlači prisutna je u radovima oba umetnika. Nozomine slike ispunjene su makabričnim izrazima i crnim humorom, nudeći katarzičan, ali nelagodan uvid u internalizovane anksioznosti i depresivne tokove društva opsednutog produktivnošću, performansom i iluzijom individualizma. Slično tome, Lijevi filmovi prikazuju likove zarobljene u egzistencijalnim ciklusima poput samomržnje, emocionalne otupljenosti ili društvene odvojenosti, često kroz nadrealne ili apsurdne narative. Njegove priče, poput Krvavog Meseca ili Sola, fokusiraju se na psihološko raslojavanje…